Kod Versacea

Na gradskom groblju, jedna mlada udovica uređuje grob svog supruga. Nakon što je obrisala prašinu s nadgrobne ploče i stavila svježe cvijeće, podigne se, pozdravi supruga mahnuvši prema njegovoj slici i počne se udaljavati od groba hodajući unatrag. Vidi je jedan gospodin koji je upravo posjetio grob svoje supruge i pita je: Gospođo, zašto hodate unatrag? To je opasno jer se možete spotaknuti i pasti. Imate pravo, ali je moj pokojni suprug uvijek govorio da pogled na moju stražnjicu diže mrtve iz groba.

Majka i kćerka na tavanu, raskopavaju stare stvari. Otvaraju jedan sanduk, a u njemu vjenčanica. - Mama, jel ovo vjenčanica u kojoj se baka udala? - Jeste, kćeri. - Mama, jel ovo vjenčanica u kojoj si se ti udala? - Jeste, kćeri. - Mama, jel ovo vjenčanica u kojoj ću se i ja udati? - Nećeš, kćeri, ti imaš leukemiju.

U konc-logoru: -Ej, ti, iza te metle! -Koji od nas?

Muž je upravo završio čitanje knjige "Budite gazda u svojoj kući". Odjurio je u kuhinju i stao pred ženu. Upro joj je prst u facu i oštro rekao: - Znaj da sam do sada pa dalje ja gazda u ovoj kući i moja riječ je zakon! Navečer ćeš mi prirediti gurmansku večeru i kad pojedem, servirat ćeš mi najfiniji desert. Nakon večere ćemo otići u spavaću sobu i ljubit ćemo se onako kako ja želim. Potom ćeš mi pripremiti kupku da se fino opustim. Oprat ćeš mi leđa i obrisati me, a onda donijeti pidžamu. Nakon toga izmasirat ćeš mi stopala i ruke. Pogodi, tko će me obući i počešljati kad sve to bude obavljeno? - Pa, ja bih rekla, djelatnik pogrebnog poduzeća!